Dani HURiN-a, panel rasprava i radionice

Dani HURiN-a, bili su mjesto susreta medijaske struke. Tako su prisutni imali prilike sudjelovati na zanimljivim radionicama i panel raspravama.

Prva u nizu bila je panel rasprava i to zanimljivog imena ”Dok svira radio, što bi ti radio”. Uvažena gospoda, Tomislav Jakobović, direktor Udruge za promicanje znanja u medijima BMC Goran Kurjak, direktor kreativne agencije Vrisak digital d.o.o. Goran Komerički, radijski producent Airplay radio charta Daniel Berdais, radijski voditelj i producent Radio Siska, pod iskusnim moderatorskim vodstvom Mislava Maroevića, razmijenjivala su iskustva iz svijeta radijske djelatnost. Raspravljali su o različitim formatima radijskih postaja, kreativnosti, emisijama. Pa tako se na spomenutoj panel raspravi, od jednog panelista moglo čuti kako je u domaćem eteru pravi nedostatak radija za žene. Drugi su iznosli teze i zaključke kako je radio kao prijatelj, koji vas prati kroz cijeli život. Raspravljalo se i o tome, koliko se radio u posljednih nekoliko godina promijenio. Kako na program i kvalitetu utječe upliv vlasnika, ali i brojne zakonske regulative.

Nakon kratke stanke krenula je zanimljiva radionica pod nazivom ”Radijski informativni program  – kratka radijska vijest”. Na tu temu prisutnima je sa puno žara govorio  dr. sc. Zdravko Kedžo, profesor medijskih kolegija na Sveučilištu u Dubrovniku. Jedna od tema profesora Kedže bila je kako napisati radijsku vijest.  Vrlina je kako kaže profesor Kedžo napisati točnu, istinitu vijest, nju interpretirati na način da svim slušateljima bude jasna i razumljiva. Vrlo je važno kod pisanja vijesti shvatiti da se radio sluša. Vijesti moraju biti napisane kratkim i i jasnim rečenicama. Ističe profesor kako je istinitost na prvom mjestu. Uvjet postojanja radija naglašava profesor Kedžo su vijesti, one moraju biti brze, točne, lokalne, kratke i ono najvažnije napisane tako da su svima jasne.

Posljednja u nizu radionica bila je ona profesora Holgera Haibacha, Zaklada Konrad Adenauer. Tema radionice je medijska pismenost. Na samom početku profesor Haibach govorio je o važnosti radija i kako on ima veliki utjecaj na ljude. Iznio je neke zanimljive statističke podatke. Istraživanje je pokazalo da 95 posto Europljana vjeruje radiju, na drugom mjestu je televizija, tiskani mediji, pa tek onda internet. Oko 54 milijuna Njemaca svakodnevno sluša radio, naglašava profesor, ako to implementiramo u Hrvatsku, brojke su sljedeće, svaki dan između 3 i 3,5 milijuna Hrvata sluša radio. Na radionici se moglo čuti i to kako je kroz vijesti lako utjecati na ljudski um. Pismenost znači, ljudima omogućiti donošenje informiranih odluka, ali pri tome valja imati na umu da se kroz njih stvara određeni svijet za ljude. Na radionici profesor Haibach dotaknuo se i lažnih vijest, one su uglavnom povezane za društvene mreže. Na kraju je još jednom naglasio kako je radio u ovom vremenu važniji no ikada.